FIV ili mačja sida

Iako je mačja sida neizlječiva bolest, FIV pozitivne mačke mogu živjeti dug i kvalitetan život ako se vlasnik pridržava osnovnih pravila. Zbog opasnosti širenja bolesti i pojave sekundarnih infekcija, mačka mora boraviti u zatvorenom. Bitno je osigurati joj život sa što manje stresa.

NAJBOLJA PREVENCIJA JE KASTRACIJA.

Na taj se način smanjuje se stres uzrokovan pojačanom razinom spolnih hormona. Kastrirana mačka ima manju želju za izlaskom van te agresivnim ponašanjem tijekom tjeranja drugih mačaka.

Uzročnik ove bolesti je Lentivirus koji polagano napada i narušava imunitet mačke. Glavnu opasnost ne predstavlja sama sida već sekundarne infekcije mačke protiv kojih se ona nije u stanju boriti zbog oslabljenog imuniteta.
Mačju sidu možemo nazvati bolest ‘agresivnih’ mačaka budući da je najčešći prijenos putem krvi i sline, tj. ugriznih rana. Iako rijetko, moguć je prijenos virusa s majke na mačiće tokom poroda ili putem mlijeka.
FIV se dijagnosticira krvnim testom te je potrebno svega nekoliko kapi krvi. Mačke su često asimptomatski nosioci virusa pa tako prve simptome bolesti mogu pokazati kasnije u životu. Najčešće klinička slika bolesti je loša kvaliteta dlake i upala kože (dermatitis), gubitak apetita (inapetenca), povišena tjelesna temperatura (hipertermija), upala zubnog mesa (gingivitis) i usne šupljine (stomatitis), kronične infekcije različitih organskih sustava koje se ponavljaju, konstantan proljev (dijareja), polagan gubitak na težini i sl.
Potrebna joj je kvalitetna izbalansirana prehrana, vitaminski dodaci i kretanje kako bi imunitet bio što jači. Sistematske preglede je potrebno napraviti barem jednom godišnje. Pri pojavi prvih simptoma bilo kakve bolesti (koje bi možda kod zdrave mačke i zanemarili), potrebno je odmah reagirati jer FIV-pozitivne mačke najčešće ugibaju upravo zbog sekundarnih infekcija (najčešće dišnog i probavnog sustava te kože).

16602980_1563786776966514_6692394630515562794_n

Oglasi